Bljesak 10
Tijekom druge četvrtine Newton je imao jedini bljesak, kada je kombinacijom trčanja i dodavanja doveo Carolinu do jedinog 'touchdowna' na utakmici, a postigao ga je 'running back' Jonathan Stewart. Kontroliranom igrom i čvrstom obranom Denver je lomio otpor Panthersa i konačno ga slomio na nešto više od četiri minute prije kraja, kada je još jednom Von Miller srušio Newtona i omogućio Manningu da donese pobjednički 'touchdown' koji je postigao C. J. Anderson. Uspješnim pretvaranjem za dva poena Denver je postavio konačnih 24-10.
Bljesak 10
Download File: https://www.google.com/url?q=https%3A%2F%2Furlcod.com%2F2ufPEP&sa=D&sntz=1&usg=AOvVaw1vzFGXcU4Wj5YPpx0pxT15
Bljesak, izboj ili provala gama-zračenja (енгл. gamma-ray burst, GRB)[1][2] je snažni bljesak gama zračenja koji je u svezi s krajnjim energijskim eksplozijama uočenim u udaljenim galaksijama.[3] Izvangalaksijski bljeskovi gama-zračenja otkriveni su u nedavnoj prošlosti, 1967. godine. Ovi fenomeni pokazuju varijabilne svetlosne krivulje na kratkim vremenskim lestvicama, dok im je spektar netermički.[4] Ovi su objekti najzagonetniji i najtajnovitiji objekti u poznatom Svemiru. Budući da su u spektru gama-zraka, ljudsko ih oko ne vidi, pa se posmatraju posebnim preciznim astronomskim uređajima. Prosečno se uoči tri bljeska dnevno. Količina tog zračenja toliko je velika da će Sunce istu količinu proizvesti tek tokom 10 milijardi godina sjaja, a toliko se predviđa da će biti Sunčev vek postojanja.[1]
Na Božić 2010. NASA-in svemirski teleskop Swift je snimio bljesak tela GRB 101225A koji je trajao duže od pola sata. Telo GRB 101225A udaljeno je oko 5 i po milijardi svetlosnih godina. Ovaj je GRB pokazao drukčije osobine od ostalih. Dok je kod običnih GRB-ova zračenje posledica sudara hladnog mlaza materije sa međuzvezdanim gasom, spektar GRB 101225A imao je snažne karakteristike toplotnog zračenja. Objašnjenje izračunato preko simulacija superračunara bilo je da je GRB 101225A nastao u binarnom sistemu zvezda spajanjem neutronske zvezde sa helijumskim jezgrom zvezde-diva. Naučnici su zaključili da je neutronska zvezda ušla u zvezdu-diva, poremetila je čime je ova izgubila skoro sav vodonični omotač. Kraj kretanja neutronske zvezde bilo je dramatično stapanjem sa helijumskim jezgrom koje je pokrenulo eksploziju ogromnih razmera.[10]
Najduži ikad bljesak gama-zraka trajao je vrlo dugo, čak 7 sati i najduži je u savremenoj istoriji. Verojatno je nastao u eksploziji plavog superdiva. Uočili su ga astronomi sa univerzitetu Vorvik u Engleskoj, koji su već ranije otkrili dosad nepoznate dugotrajne bljeskove gama zračenja. Od 2010. i 2012. otkrili su tri takva bljeska gama zraka, dok je GRB 111209A iz aprila 2013. bio najduži.[9]
Ovolika količina emitovanih gama-zraka povezuje se sa egzotičnim svemirskim objektima poput eksplodirajućih zvezda (supernova), neutronskih zvezda, crnih jama i kvazara, s obzirom na to da ovi visokoenergijski procesi uključuju i visokoenergijsko zračenje. Navedeni mogući izvori sami po sebi nisu dovoljni da bi nastao jedan ovakav veliki energijski bljesak. Da bi se ovo dogodilo, moraju postojati posebni odnosi. Još nije u potpunosti objašnjen mehanizam kako nastaje ova ognjena kugla. Većina teorija uključuje kolaps binarnog sistema neutronskih zvezda.[1]
Sve u svemu, bljesak Sirizine pobjede osvijetlio je hrvatsku lijevu scenu kao nešto što više ne postoji nego postoji. Još gore, moglo bi se čak dogoditi da tom pobjedom hrvatska ljevica ne bude ohrabrena, kako neki predviđaju, nego samo dalje dezorijentirana. Izuzetak je Radnička fronta, koja je izašla s jasnim socijalističkim programom, a imponira i što pobjedu "pobratimske Ciprasove stranke nije dočekala s nimalo strahopoštovanja, najmanje idolopoklonstva, nego ju je naprotiv odmah oštro napala zbog koaliranja s desnicom. Ali, RF je politička nejač i treba pustiti da doraste do dugih hlača, što je u Sirizinom slučaju išlo vrlo brzo. I tek onda će se vidjeti kolika joj je realna težina. 041b061a72